RIJEKA – Iako se u ovoj godini, unatoč oblacima vulkanskog pepela i sveprisutnoj krizi, očekuje čak i blagi rast broja putnika u domaćim zračnim lukama, riječki će aerodrom zabilježiti novi minus. Prema nekim neslužbenim procjenama, broj putnika u Zračnoj luci Rijeka ove će godine pasti na mizernih sedamdesetak tisuća putnika, što je čak trećinu manje nego u prošloj godini, u kojoj je zabilježen gubitak od gotovo pet milijuna kuna.

Takva tužna slika pred turističku sezonu izaziva zabrinutost djelatnika Zračne luke, koji su za petak, 18. lipnja, zakazali sastanak s upravom i predstavnicima sindikata kako bi iz prve ruke dobili odgovore na pitanja o daljnjoj sudbini aerodroma, ali i vlastitoj.

Već početkom ove godine pojavio se problem nelikvidnosti, rupa je pokrpana novcem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, plaće se i dalje isplaćuju, ali pitanje je do kad će suvlasnici aerodroma, u prvom redu država i županija, pokrivati gubitke u poslovanju.

Istodobno, prema riječima Branka Fibingera, predstavnika radnika u Nadzornom odboru, izlazak iz duboke krize prometa na aerodromu se niti ne nazire.

Katastrofa

– U gotovo 25 godina koliko radim u Zračnoj luci situacija mi se nikad nije činila crnja nego sad. Bio je rat, bilo je niz problema, no uvijek je postojao neki tračak nade. Mislim da riječ katastrofa najbolje oslikava trenutačno stanje.

Ovakav trend poslovanja vodi jedino ka zatvaranju aerodroma jer ne možemo očekivati da ćemo, posebno u doba recesije, zauvijek živjeti na račun proračuna suvlasnika. Novčana potpora države, županije i lokalnih samouprava ne može biti osnova poslovanja i zato sam u Nadzornom odboru bio protiv plana uprave za ovu godinu.

Pesimistom me najviše od svega čini to što nisam uočio ama baš nikakvu ideju uprave za izlazak iz krize. S obzirom na trenutačne prognoze o broju putnika, ove godine ni tijekom ljetne sezone nećemo moći podmiriti troškove poslovanja svakog mjeseca, a to se još nikad nije dogodilo.

Do sada smo iz zarade tijekom ljeta uspijevali pokrivati dobar dio troškova hladnog pogona zimi, u nekim godinama smo ostvarivali i profit kada se sve zbroji i oduzme. Mislim da je direktor Pasarić, kada je dolazio na čelo aerodroma, znao kakvo ga stanje čeka, jer je on čovjek iz ove tvrtke. Oformio je svoj tim, kako bi ostvario poslovni plan koji je predstavio u svojoj kandidaturi. Zaposleni su neki ljudi koji su tada predstavljeni kao spasitelji aerodroma, pa me zanima što oni misle o trenutačnoj situaciji. Ja osobno mislim da ne idemo prema spasu, nego u propast. Nadam se da ćemo u petak dobiti odgovore na naša pitanja, prvenstveno može li nam direktor jamčiti daljnju isplatu plaća i rad.

Za pad broja putnika i gubitke sigurno nisu krivi radnici aerodroma pa ne mogu ni samo oni snositi posljedice, kazao je Fibinger.

Gubitak

Riječki će aerodrom, govori direktor Mladen Pasarić, ove godine zabilježiti pad broja putnika, no njegova je prognoza da će se konačni zbroj kretati između 90 i 95 tisuća. To je, ističe, prvenstveno posljedica spleta nepovoljnih, ali objektivnih okolnosti na koje nije imao utjecaja.

– Croatia Airlines samovoljno je ukinula jedinu liniju s riječkog aerodroma, prema Londonu.

Niti nakon intervencija iz županije, Grada Rijeke, iseljeničke zajednice i iz ministarstva nisu promijenili takvu svoju odluku.

Linija Skoplje – Rijeka, tvrtke GAT-Executive stala prije nego je zapravo i počela. Održan je, naime, samo promo-let, tako da smo i tu ostali bez dva leta tjedno. Nadalje, podjelom poslova između kompanija Air Berlin i TUI-Fly koji je prošle godine održavao linije prema Njemačkoj, linije je preuzeo Air Berlin. Oni su ukinuli dvije linije u potpunosti, a smanjili su i broj letova iz Leipziga i Kölna.

Njihove cijene su nešto više nego što su bile kod TUI-Flyja, pa je i to, u kombinaciji s krizom, zbog koje ljudi manje putuju i manje troše, dovelo do slabije popunjenosti na postojećim linijama. Neizvjesno je i hoće li i kada startati linija Beograd – Niš – Dubrovnik – Rijeka, u Adria Wingsu još razmatraju mogućnosti, ali nije isključeno da avioni ipak počnu letjeti na toj relaciji.

Mi smo u ovoj godini planirali povećanje prometa od 5 posto, ali sva ova događanja koja sam spomenuo dovest će do pada broja putnika, kazao je Pasarić, dodavši kako će time automatski pasti i prihodi od popratnih djelatnosti, poput ugostiteljstva.

Procijenjeni gubitak, prema njegovim riječima, u ovoj godini će se kretati oko 6 i pol milijuna kuna, no stanje bi se moglo donekle popraviti, ako neke od navedenih linija ipak krenu.

Na pitanje o smanjenju plaća zaposlenima, Pasarić je odgovorio kako o tome prvo treba pregovarati sa sindikatom.

Što se tiče budućnosti Zračne luke Rijeka, istaknuo je kako bi ulazak strateškog partnera svakako bio opcija vrijedna razmatranja, ako bude zainteresiranih, ali i kako vjeruje u poslovni oporavak aerodroma.