Obzirom da je u Novom listu od 02.06.2010, u članku »Vladajuća većina glatko odbila smanjenje naknada«, izneseno kako su razlozi negativnog poslovanja Parkova d.o.o.: »previsok broj prekovremenih sati, skupi dodatak za troškove prijevoza, jednaka cijena »kišnih« i radnih sati, rast plaća od 12% u 2009. godini, te prevelika prava iz Kolektivnog ugovora«, kao predstavnik radnika Parkova u Nadzornom odboru, te kao njihov sindikalni predstavnik, dužna sam reagirati i prenijeti ogorčenje radnika takvim izjavama.
    Odgovorno tvrdim da odgovornost za negativno poslovanje ne treba tražiti ni u radnicima, ni u njihovim »prevelikim« pravima utvrđenim Kolektivnim ugovorom Društva. Naime, 2008. godine, s istim Kolektivnim ugovorom (Kolektivni ugovor je potpisan 20. prosinca 2007. godine, s primjenom od 1. prosinca 2007. godine), s više »kišnih sati« (31 sat više ) koji su plaćeni po istim uvjetima kao radni, s gotovo istim povećanjem plaće kao za 2009. (plaće u 2009. su povećane 8%) i sa 1 radnikom više, Društvo je iskazalo dobit prije oporezivanja u iznosu od 569,795,35 kuna i platilo porez na dobit u iznosu od 118.282 kune, a nitko tada nije pitao da li je ta dobit realna i zašto je Društvo u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Opatije, ostvarilo takvu veliku dobit. Da li su izdvajanja Grada po osnovi Parkova bila prevelika, u odnosu na posao koji se obavljao, obzirom da se i u 2008., kao i u 2009. godini 83% ostvarenog prihoda Parkova odnosi na Grad Opatiju. Da li je Grad Opatija, odnosno oni koji su rukovodili Gradom bili rastrošni, ili je nešto drugo u pitanju, to oni jako dobro znaju.
    Zašto nitko, a tu uključujem predsjednika Uprave, ali i predsjednika Nadzornog odbora, ako su bili prisutni na sjednici opatijskog gradskog vijeća, na kojem se analiziralo poslovanje Parkova za 2009. godinu, nije rekao koliko je koncem 2008. godine fakturirano poslova koji nisu obavljeni, odnosno koji su bili obavljeni u 2009. godini i zašto. Zar nitko nije primijetio da dobit u 2008. »pokriva« gubitak u 2009. godini, odnosno da je gledajući dvije poslovne godine prosječno ostvarena dobit od 38.000 kuna, što je jedini i realan pokazatelj.
    Najlakše je krivicu prebaciti na radnike i na njihova primanja, te iskorištavati gospodarsku situaciju u zemlji za obračun s radnicima Parkova i njihovim materijalnim pravima. Prethodna vlast imala je maćehinski odnos prema Parkovima, a neočekivano i ova vlast namjerava ići njihovim stopama. Prosječna plaća radnika godinama je bitno zaostajala, a tek nakon povećanja plaća u 2008. i 2009. godini dostigla prosjek od 4.468,00 kuna i gotovo 20% je niža od prosjeka RH, ispod je prosjeka komunalne djelatnosti u okruženju, a najniža je u odnosu na sva Društva čiji je osnivač Grad Opatija. Stoga, neovisno tko bude pregovarao sa Sindikatima sa strane Grada, teško da može očekivati da će se umanjiti stečena prava radnika i »rezati« troškove kako bi Društvo, kako se navodi u članku, »završilo u plusu«. Naprotiv, u Parkovima nisu problem radnici, njihov rad i njihova materijalna prava. Zahvaljujući radnicima Parkova, Grad se »diči« raznoraznim plaketama i priznanjima za uređenje grada i parkova, što znači da znaju i mogu odraditi svoj posao koji im se zada. U pitanju su prihodi, a posebno prihodi od prodaje svojih proizvoda koji su konstantno u padu. Međutim, umjesto proaktivnog djelovanja sa ciljem pronalaženja novih poslova za treća lica koja bi se uprihodovala i kojima bi se poboljšala ukupna slika poslovanja, rješenja se traže u »dodatnom rezanju troškova radnika«.